Odakle uopće započeti priču o Parizu? Možda najbolje od jutra. Jutra koje u Francuskoj počinje croissantom i francuskim doručkom koji možete naručiti u nekom od francuskih šarmantnih caféa – tamo jutra dobivaju pravi domaći štih. A nakon doručka bit će vam gušt uputiti se prema pariškome zelenilu, parkovima kojih je u ovome gradu zaista mnoštvo, a poseban su gušt po sunčanome vremenu. Najpoznatiji su Jardins des Champs-Elysées, Jardin des Tuileries te svakako Jardin du Luxembourg, nastao po uzoru na Italiju zahvaljujući Mariji de Medici, koja se 1600. godine udala za francuskoga kralja Henryja IV. Ona je kao pripadnica poznate firentinske obitelji rođena je u palači Pitti okružena vrtovima Boboli te je nakon nekog vremena poželjela sličan ugođaj u novoj, francuskoj, sredini. U parku se nalazi i Palača Luxembourg koja je danas sjedište Francuskoga senata, mnoštvo fontana i spomenika te minijaturni Kip slobode kojega je napravio Frederic Bartholdy – autor slavnog Kipa slobode u New Yorku.
U Parizu možete uživati i šečući obalom Seine, rijeke koja protječe Parizom te je treća po veličini u Francuskoj, a njezin je francuski dio uvršten u UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine. Mnoštvo mostova spaja dvije Seinine obale, a najljepši pariški most zasigurno je Pont Alexander III, kojeg s jedne strane okružuju palače Petit Palais i Grand Palais, a s druge Hôtel des Invalides - prva bolnica na svijetu izgrađena za ratne veterane, dok su danas tamo muzej posvećen francuskoj vojsci te Napoleonova grobnica.
S razgledavanjem grada možda je najbolje krenuti s Ile de la Cité, otoka na rijeci Seini na kojem se nalazi katedrala Notre Dame („naše gospe“). Legenda kaže da je tadašnji biskup Maurice de Sully imao viziju o najljepšoj gradskoj katedrali te ju je nacrtao u blatu pokraj budućeg gradilišta. Sredinom 13. stoljeća izgrađeni su tornjevi visoki 69 metara, dok je cijela katedrala dovršena sredinom 14. stoljeća. Najveću je popularnost stekla u 19. st. zahvaljujući Victoru Hugou i njegovom romanu „Zvonar crkve Notre Dame“. Koliko značenje ova katedrala ima za grad, dokazuje i Point zéro, glavna polazišna točka odakle se mjere udaljenosti za sve francuske ceste, a nalazi se na trgu ispred crkve.
Pariz je poznat i kao sjedište College de Sorbonne, prestižnog sveučilišta koje se, uz brojne druge znanstvene institucije, nalazi u Latinskoj četvrti. Tu je i Panthéon, izgrađen po uzoru na rimskog 'imenjaka', ali i brojni restorani, pubovi i klubovi, što je uzevši u obzir okolnu studentsku populaciju i očekivano.
Iz Latinske četvrti odlično se vidi Montmartre, „brdo mučenika“, u prošlosti dom brojnih vinograda, mlinova, ali i velikana poput Moneta, Renoira i Picassa. Danas je to najživopisnija četvrt s brojnim umjetnicima koji daju poseban šarm ovom dijelu grada koje s vrha sve gleda Sacré-Coeur, grandiozna bijela bazilika. Pogled koji se pruža s njenih stepenica vrijedan je napora uspinjanja, no ako želite poštediti noge, možete se do vrha popeti žičarom.
Najveći pariški trg, Place de la Concorde (Trg sloge), prepoznatljiv je po obelisku iz Luxora, ali i po početnoj točci druge najskuplje ulice na svijetu i prve u Europi, Avenue des Champs-Elysées. Toliko puta opjevane Elizejske poljane, mjesto su pravog luksuza. Ovdje ćete pronaći najbolje trgovine dragulja, parfema i modnih marki, a pri njihovom se vrhu nalazi Place Charles de Gaulle, središnja točka 12 gradskih avenija i mjesto Slavoluka pobjede s kojeg najbolje možete vidjeti oblik grada Pariza – pravilni klasični oblik čije se ulice sijeku pod pravim kutem.
No, oblik Pariza (ali i okolice) možete vidjeti i sa simbola Pariza koji ni ne treba pretjerano predstavljati. Sve do početka tridesetih godina 20. stoljeća bio je najviša zgrada na svijetu, a iako je tadašnji stanovnici nisu nikako prihvaćali te je imao samo privremenu namjenu za otvaranje Svjetske izložbe, s vremenom je postao toliko omiljen da ga je do danas posjetilo više od 235 milijuna ljudi. Naravno, govormo o Eiffelovome tornju.
A ako nakon što ste se napunili pariškom ljepotom i kulturom želite zaviriti u parišku noć i noćni život – tu ima gomila mogućnosti. Od klubova su najpoznatiji Rex club, Buddha bar i Le Cab, a ako želite doživjeti cabarete, onda svakako uđite u čuveni Moulin Rouge u boemskoj četvrti Montmartre. Ako se u Parizu nađete po ljeti i volite plesati – onda ćete svakako biti na pravome mjestu. Jer, obale Seine ljeti su pune plesača, a pleše se sve – od francuskih folklornih plesova do latinoameričkih. Tada se uz obalu Seine postavlja i umjetna plaža s ležaljkama na kojima možete odmoriti nakon što se isplešete. No, naravno, jesen, zima i proljeće neće u Parizu biti manji gušt jer ovaj čarobni grad na svim temperaturama ima ponešto za svačije oko, uho, apetit i dušu.
