U najvećem gradu SAD-a živi preko 8 000 000 ljudi, a sastoji se od ukupno 5 okruga: Bronx, Brooklyn, Manhattan, Queens i Staten Island. A što ga čini posebnim?
Kakve veze alat ima s New Yorkom i kako je ovaj grad dobio svoje ime?
Današnje područje New Yorka otkrili su Francuzi, nakon njih posjećivali su ga i Španjolci i Englezi, ali prvi su se sustavno ovdje naselili Nizozemci u 17. stoljeću kada su današnji Manhattan otkupili od lokalnoga stanovništva za alat vrijedan svega 24 dolara. Taj novi grad po svojim novim stanovnicima dobio je ime Novi Amsterdam, a 1664. godine predali su ga Englezima, točnije vojvodi od Yorka prema kojem dobiva ime New York. Njegov najpoznatiji nadimak, Velika Jabuka, započeo je iz pomalo posprdnih razloga. Prvi puta se spominje u knjizi Edwarda Martina „The Wayfarer in New York“ u kojoj ljudi iz Kansasa građane New Yorka smatraju pohlepnima i arogantnima nazivajući ih – velikim jabukama.
Što je u New Yorku pobuđivalo nadu?
Krajem 19. te tijekom prve polovice 20. stoljeća milijuni su Europljana mjesecima prelazili Atlantski ocean kako bi svoj san o uspjehu pretvorili u stvarnost. Prvi dodir s Amerikom dočekao ih je na otočiću ispred New Yorka – Ellis Isladu koji je od 1892. do 1954. godine bio prihvatni centar za sve useljenike pristigle iz Europe. Smatra se da oko 40% posto svih Amerikanaca ima rođaka čiji se trag može slijediti do Ellis Islanda. Na ovome se otoku nalazi i muzej doseljenika koji je pun predmeta koji pričaju brojne sretne i tužne priče ljudi koji su iz staroga svijeta u novi svijet došli promijeniti život.
Što su amerikanci željno iščekivali 1883. godine?
Sunčanog poslijepodneva 24. svibnja 1883. godne nepregledno mnoštvo ljudi satima je čekalo na obali rijeke East River te stajalo na balkonima, prozorima i krovovima okolnih kuća i zgrada. Što su čekali? Trenutak kada će gradonačelnici New York Citya i Brooklyna nakon 15 godina gradnje svečano otvoriti novi most koji će povezati Brooklyn i Manhattan. Toga dana, odmah nakon svečanosti otvaranja, američki je predsjednik Chester Arthur preko novosagrađenoga mosta poveo rijeku od preko 150 000 pješaka. Brooklyn Bridge postao je najveći dokaz američke industrijske moći. Tada je bio najduži most na svijetu te prvi koji je u svoja četiri nezavisna užeta imao žice od čelika. Danas njime dnevno prođe preko 130 000 motornih vozila, a koga god da pitate reći će vam: „Ako ideš u New York, ne smiješ se ne provozati po Brooklyn Bridgeu.“
Zašto je žuta boja New Yorka?
Naravno, zbog žutih taxija! Prvi taxiji u New Yorku pojavili su se 1897. godine kada je kompanija Samuel’s Electric Carriage and Wagon pokrenula posao s 12 taxija. Njihov broj se s vremenom povećavao, a pojavilo se i puno nelicenciranih taksista. Kako bi napravio taksije uočljivijima i odvojili ih od nelicenciranih, John Hertz iz Samuel’s Electricsa ranih 60-ih godina odlučio je sva svoja vozila obojati u tzv. Kanarinsku žutu. Boja se pokazala punim pogotkom pa su ubrzo i sve ostale taxi kompanije počele bojati svoje aute u žutu i s vremenom su u New Yorku sve ceste – požutjele.
Kojim se jezicima govori u New Yorku?
Istraživanja su pokazala da čak 47% stanovnika New Yorka govori barem jedan jezik koji nije engleski. Velika jabuka bi se mogla nazvati pravim središtem svijeta jer je u njemu 30% stanovništa koje nije rođeno u SAD-u, a na području cijelog grada se govori nevjerojatnih 800 jezika i dijalekata! U New Yorku se tako mogu čuti i egzotični jezici poput Pirahe, Garifune, Bukharija, Vhlaskija ili Ormurija. Kako bi se zašititli i sačuvali jezici koju su na pragu nestanka Sveučilište u New Yorku je pokrenulo projekt Savez ugroženih jezika.
Zašto svi pričaju o muzejima u New Yorku?
Zato što se ovdje nalaze neki od najvećih i najimpresivnijh muzeja na svijetu. Ne treba posebno predstavljati one najpoznatije: Metropolitan Museum, Museum od Modern Art, Guggenheim, Frick, Museum of Natural History. Predstavit ćemo zato neke manje poznate, ali itekako vrijedne posjeta. Jedan je od takvih Muzej američkih financija gdje je vjerno dokumentirano kako rat, mir i znanstveni napredak kroz povijest utječu na osobni i nacionalni financijski uspjeh. Ili neuspjeh. U muzeju nebodera, jedinome takvom muzeju na svijetu, može se vidjeti kolekcija arhitektonskih crteža i maketa, građevinskih fotografija i drugih dokaza brojnih svjetskih građevinskih uspjeha, a i muzej sam po sebi jedan je zanimljivi građevinski uradak. Zanima li vas tehnologija, svakako posjetite Sony Wander Tehnology Lab u kojem ćete moći programirati robote, montirati TV program, izraditi glazbeni spot ili pak dijagnosticirati i liječiti bolesti uz pomoć posljednje medicinske tehnologije.
Gdje se nalaze pluća New Yorka?
Zelena oaza gdje se stanovnici New Yorka odmaraju od betona i gradske vreve je Central park. Za njegovu izgradnju posađeno je preko 500 000 stabala pa ga zbog toga nazivaju i plućima New Yorka. Dovršavao se preko 15 godina, a sa svojom površinom od 3,4 km2 veći je od države Monako. 
U njemu se nalazi nekoliko jezera ribnjaka, jahača staza, dva klizališta, plivači bazen, zoološki vrt, stakleni vrt, rezervat za životinje, prostrane livade za piknik i sportske aktivnosti, uređene staze za šetnju i trčanje (ukupno 93 kilometra) te brojne arhitektonske znamenitosti poput mostova, viktorijanskog vrtuljka, egipatskog obelisk. Jedina je još nepoznanica kamo zimi odlaze patke kad se jezero u Central Parku zaledi. Holden Caulfield to nije uspio saznati, ali to ne znači da nećete vi. Jedino što trebate je otputovati. 
