Sante leda najčešće možete vidjeti na sjeveru ili jugu svijeta; za vulkane se možete uputiti do, recimo, Italije; gejzire je doživljaj gledati u Yellowstoneu; vodopade možete vidjeti bilo gdje na planeti... Ali, sve ovo na jednome mjestu možete vidjeti samo na Islandu.
Razlog za vrlo neobičan islandski krajolik imaju, naravno, legende. Stare nordijske legende kažu kako su patuljci koji ovdje žive uvijek aktivni noću; danju ne žele biti viđeni pa se zato pretvaraju u kamenje. Otuda na Islandu toliko raznolikog kamenja i raznoraznih stijena razbacanih po pejzažu koji ponekad djeluje nestvarno. Upravo je zato Neil Armstrong upravo na islandskome tlu imao pripreme prije odlaska na mjesec.
Legende su uvijek zanimljive, ali stvarni razlog izgleda islandskog krajolika zna geologija. Za ovu državu često kažu da je otok vatre i leda. Vatru duguje svojem postanku koje je vulkansko. Stijene na kojima stoji nastale su hlađenjem magme koja je milijunima godina na ovome prostoru izlazila iz zemljine unutrašnjosti. Ona se pod zemljom nalazi i dan – danas, i to u vulkanima kojima Island vrvi jer je nastao na razmeđi euroazijske i američke tektonske ploče. S pak druge strane, Island led duguje površini od 10% koja se ovdje nalazi pod ledom i ponekim velebnim ledenjakom. No, pokraj vatre i leda, Island vrvi i brojim drugim ljepotama, kako onima na tlu, tako i onima visoko na horizontu.
Pa krenimo redom…
Ova otočna država ima nekoliko aktivnih vulkana, od kojih je najznačajniji vulkan Hekla koji islanđani nazivaju i „vrata pakla“, kroz povijest mu je zabilježeno 20-ak erupcija. A vulkan na kojem ćete sigurno prelomiti jezik kad ćete mu izgovarati ime, Eyjafjallajökull, na svoje nas je postojanje podsjetio 2010. godine kada je „prizemljio“ Europu jer je nastala vulkanska prašina prekinula veliki dio zračnog prometa Europe i sjeverne Amerike.
Na brojne islandske ledenjake, koji se uglavnom nalaze u njegovoj unutrašnjosti, možete se popeti u pratnji stručnih vodiča. Ledenjaci će često biti ispresjecani brojnim pukotinama koje nastanu kad led naiđe na neko uzvišenje ili neravninu pa se prelomi dajući šetnji po ledenjacima i pomalo avanturističku notu. U ledenjacima se nerijetko nalaze i unutrašnje rijeke i pećine. U najvećem ledenjaku, Langjökullu , proteže se tunel do 300 metara ispod njegove površine te vodi do serije izrezbarenih soba osvijetljenih led rasvjetom, uključujući i malu kapelicu koja može poslužiti i za podzemna vjenčanja.
Velika islandska atrakcija je takozvani Zlatni krug, turistička ruta gdje se nalazi najstariji nacionalni park Thingvellir koji je ujedno i jedno od najvećih geoloških čuda prirode. Ovdje ćete šetati među stijenama okamenjene lave te imati pogled na gejzire, ponajprije na gejzir Strokkur koji eruptira svakih pet do deset minuta. I sama riječ gejzir je islandskog podrijetla, a rasprostranjenost vrućih vodenih izvora omogućava islanđanima toplu vodu i grijanje po vrlo niskim cijenama.
… A tamo su niske i cijene električne energije, i to zahvaljujući mnoštvu rijeka i vodopada čiji se tok koristi za proizvodnju struje. No, najljepši islandski slap ipak se ne koristi kako bi proizveo struju, on proizvodi samo divljenje. Slap Skogar (Skogafoss) visok 62 metra i obrubljen livadama uvod je u posjet pomno uređenom etno-selu Vik poznatome po rezervatu različitih vrsta ptica, crnoj vulkanskoj pješčanoj plaži, te fjordu Reynisdrangar Cliffs - vidikovcu s kojeg se pruža veličanstven pogled.
Fjordovima je najbogatija, naravno - obala te ondje živi najviše ljudi. Na obali se nalazi i najveći islandski grad – Reykjavik, koji je osnovao još 870. godine norveški Viking Ingólfur Arnarson te mu dao ime prema bijeloj pari koja se dizala iz tamošnjih toplih izvora pa ime islandske prijestolnice u doslovnome prijevodu znači "dimni zaljev". Ondje živi čak 70 posto Islanđana (kojih ukupno ima tek nešto više od 300 000 ). Kada razgledate Reykjavik nećete biti sigurni jeste li su bajkovitom selu ili u modernoj prijestolnici. To Reykjaviku čini kombinacija šarenih niskih stambenih kuća i poneki modernistički poduhvat poput spremnika tople vode s golemom staklenoom kupolom. Spremnici obnovljive energije i inače će biti čest prizor u ovome gradu jer je upravo zbog obnovljivih izvora vode poznat kao najčišći europski grad. Svaki dan ondje geotermalna energija iz podzemlja opskrbi 95% stambenih objekata. Njihov je geotermalni sustav grijanja korisnika jedan od najvećih i najsloženijih na svijetu, a funkcionira još od 1930-ih.
Takav vam je Island… čist, zdrav i prelijep. A ovo zadnje ćete najbolje upoznati po noći… daleko od svjetala grada. Naime, sjeverna polarna svjetlost ili aurora borealis nedvojbeno je najljepši islandski ukras. Možda je najbolje auroru gledati u sklopu neke od organiziranih tura, ali ako ste iskusniji, i sami se možete odvažiti put islandskog sjevera. Bit će vam ništa manje nego – nezaboravno.
