Zašto je advent u Salzburgu toliko poseban?
Iako ga najčešće zovu Mozartovim gradom, svoje pravo ime ne duguje glazbi, već – rudnicima. Okolica Salzburga kroz 19. i 20. stoljeće bila je poznata po rudnicima soli u kojima je radio i veliki broj tadašnjega stanovništva te je doslovni prijevod imena ovoga grada „grad od soli“.
Salzburg je danas puno poznatiji po kulturi nego po rudnicima, a to je već prepoznao veliki broj putnika koji svake godine premaši broj lokalnoga stanovništva, naročito u blagdansko vrijeme kad se Salzburg pretvori u božićnu bajku.
Božić i Salzburg najviše povezuje glazba, odn. možda i najpoznatija božićna pjesma koja je nastala upravo ovdje, pjesma Tiha noć. Napisao ju je prije dvjestotinjak godina austrijski svećenik Joseph Mohr kada je u blagdansko vrijeme sjedio uz obalu rijeke Salzach i razmišljao o Božiću. U crkvi sv. Nikole u blizini Salzburga u kojoj je Mohr služio, često je kroz mladost svoj glazbeni talent vježbao njegov prijatelj Franz Gruber koji je svirao orgulje i gitaru. Kasnije je završio akademiju te predavao glazbu u Oberndorfu.
Jednog su se prosinca u crkvi sv. Nikole pokvarile orgulje, a Božić je bio preblizu da bi se čekao njihov popravak. Kad su se već svi pobojali da je imati „Božić u tišini“, Joseph Mohr se sjetio božićne pjesme koju je napisao te zamolio Franza Grubera da je uglazbi. Pošto to nije mogao na orguljama, uglazbio ju je na gitari. Nakon badnje mise 1818. godine Mohr i Gruber su prvi puta izveli svoju pjesmu, i to na gitari u prvotnom živahnom, plesnom tempu.
Pjesma je bila dobro primljena, a naročito se svidjela pruskome kralju Fridrichu Wilhemu IV. koji ju je čuo u Berlinu i naredio da se pjeva u čitavome kraljevstvu. Pjesmu je na engleski preveo svećenik John Freeman Young iz New Yorka te se nakon toga zahvaljujući misionarima proširila diljem svijeta.
Najpoznatija legenda vezana uz Tihu noć govori da su je u razdoblju Prvog svjetskog rata, u vrijeme božićnog primirja 1914. godine, pjevali istovremeno engleski i njemački vojnici u rovovima, jer je to bila jedina božićna pjesma koju su znali s obje strane fronte.
Danas je, po nekim verzijama, nastalo 228 verzija te pjesme te je prevedena na više od sto svjetska jezika, a 2011. godine UNESCO ju je proglasio svjetskom kulturnom baštinom.
Naravno da ćete u Salzburgu tijekom adventa često čuti upravo Tihu noć, a svečana melodija te pjesme idealno će se uklopiti u božićnu ponudu Salzburga. Cijeli centar grada tamo je okićen u blagdansko ruho, a kako je povijesna jezgra relativno malena, bit će vam pravi gušt upoznati je pješice. Ona osim povijesnih znamenitosti (kao što su salzburška katedrala, stara gradska vijećnica, Mozartova rodna kuća…) čuva i pregršt galerija, kavana i autentičnih restorana koji će biti obavijeni mirisima i okusima salzburške božićne tradicije.
… A jedna od okosnica salzburške božićne tradicije svakako su krampus i Percht. Oni tijekom blagdanskoga vremena prolaze ulicama Salzburga te svojim specifičnim plesom mame pažnju prolaznika, u samome cetru prirede i pravu predstavu. Lik krampusa poznat je i nama, no Percht je lik iz alpske tradicije čije se maske ručno rade po autentičnim „receptima“. Postoje dobri i zli Perchti, njihove se maske uvelike razlikuju, no i jedni i drugi kad prolaze gradom sa sobom nose jedno ili više različitih zvona čija je uloga otjerati zimu.
U Salzburgu se krije još jedan lijepi božićni motiv. On se odvija u salzburškoj koncertnoj dvorani (Grosses Festspielhaus) te okuplja više od 150 glazbenika iz cijelog svijeta koji u prigodno ukrašenome ambijentu izvode božićnu glazbu te tradicionalne božićne napjeve alpske regije.
No, u ovomu predjelu Austrije Božić ne živi samo u urbanim središtima, već i u okolnoj prirodi. Najbolji su primjer za to austrijska jezera koja svojim blagdanskim ugođajem tvore pravu toplu božićnu atmosferu. U svim mjestima u regiji tada se održavaju mali barokni sajmovi s jaslicama, plutajućim lanternama po jezeru i otvorenim ognjištima. No, najbolje da sami otkrijte kakvu božićnu priču kriju jezero i istoimeno seoce Halstatt ili pak gradić St. Gilgen s jezerom Wolfgangsee gdje je svoje zimske sate volio provoditi i W.A. Mozart.
Neka vam Salzburg i njegova okolice ove zime donesu blagdansku toplinu. Sretan put!
